Povijest knjižnice

Povijest Knjižnice sastavnica je povijesti samoga Hrvatskoga državnog arhiva. Prvi do sada poznati podaci o Knjižnici HDA datiraju iz vremena I. K. Sakcinskog, povjesničara i jednoga od utemeljitelja hrvatske historiografije. Godine 1853. u pismu Banskoj vladi on traži da mu se šalju vladini i službeni listovi te moli dopuštenje za nabavku novoobjavljenoga djela Glosarium diplomaticum E. Brinckenmeiera. Za novoutemeljenu Knjižnicu odmah je pribavljen i Agramer kalender, Zeitschrift für Archiv i Wörterbuch für juridische-politische Terminologie.

Prvobitni je povijesno-pravni sadržaj knjižnog fonda vremenom obogaćen naslovima iz arhivistike, pomoćnih povijesnih znanosti, gospodarstva i politike. Uz onu na hrvatskome jeziku, značajan je udio literature na njemačkom, latinskom, mađarskom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku. Razmjenom, izlučivanjem iz arhivskoga gradiva, poklonom ili otkupom od uglednih ličnosti (poglavito povjesničara), Knjižnica je došla u posjed bogatih zbirki knjiga i časopisa s temama iz svjetske povijesti, povijesti Europe i pojedinih zemalja (Austro-Ugarske, Austrije, Mađarske, Njemačke, Italije, Češke, Engleske, SAD-a, Francuske, Rusije) te pomoćnih povijesnih znanosti (povijesna geografija, kronologija, paleografija, diplomatika, sfragistika, heraldika).

Najopsežnija je zbirka djela iz hrvatske povijesti. Ona obuhvaća recentna djela objavljena u Hrvatskoj, dio djela stranih i hrvatskih autora objavljenih u inozemstvu, tiskane povijesne izvore, povijesne časopise, udžbenike i sl. Zbirka arhivističke literature, uz klasične udžbenike i priručnike te ključna djela s područja suvremene arhivske teorije i prakse, sadrži znatan broj tiskanih inventara, vodiča, kataloga, popisa i drugih izdanja svjetskih i domaćih arhiva, enciklopedije i specijalne priručnike, stručne riječnike (srednjovjekovlja, teologije, crkvene povijesti, gospodarske i pravne povijesti), tiskane popise zemljopisnog nazivlja, atlase, kalendare događaja, shematizme (upravne, vojne, crkvene), imenike, domaće i strane povijesne bibliografije i biografije i ostala relevantna tekuća izdanja. Knjižnica sustavno izgrađuje zbirku tiskanih povijesnih izvora, kako onih srednjovjekovnih, tako i izvora iz novije povijesti, povijesti Prvoga i Drugoga svjetskog rata, pravne povijesti, diplomatske povijesti, povijesti političkih stranaka itd.

Danas Knjižnica zaprema 3200 metara polica na dvjema lokacijama (Marulićev trg i Kerestinec), na kojima je smješteno oko 70.000 svezaka knjiga i oko 3400 naslova periodičkih publikacija (novine – 450 naslova; časopisi: 200 arhivističkih, 900 ostalih domaćih te 1800 inozemnih i službene publikacije).

U Velikoj čitaonici uređena je osnovna referentna zbirka koja obuhvaća opće i specijalne enciklopedije, leksikone, rječnike, bibliografije, najvažnije izvore za povijesna istraživanja, arhivističke priručnike, vodiče i inventare te izdanja Hrvatskog državnog arhiva.

Na galeriji Velike čitaonice na Marulićevom trgu uređuje se reprezentativna zbirka koja obuhvaća opću referentnu literaturu, najvažniju arhivističku literaturu i časopise, literaturu pomoćnih povijesnih znanosti, literaturu i izvore iz povijesti, najvažnije časopise (30 arhivističkih 60 i povijesnih), službene publikacije na državnoj razini (30 naslova, gdje pojedine serije teku od sredine 19. stoljeća), literaturu vezanu uz vojna pitanja te literaturu za stručne ispite iz arhivistike.